{"id":2441,"date":"2026-10-13T13:16:10","date_gmt":"2026-10-13T10:16:10","guid":{"rendered":"https:\/\/knowledge.verdeinmed.eu\/bs\/?p=2441"},"modified":"2026-10-13T13:16:10","modified_gmt":"2026-10-13T10:16:10","slug":"tekstilni-otpad-i-prosirena-odgovornost-proizvodjaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/knowledge.verdeinmed.eu\/bs\/blog\/2026\/10\/13\/tekstilni-otpad-i-prosirena-odgovornost-proizvodjaca\/","title":{"rendered":"Tekstilni otpad i pro\u0161irena odgovornost proizvo\u0111a\u010da"},"content":{"rendered":"<p>Tekstilni otpad predstavlja jedan od sve zna\u010dajnijih izazova u oblasti za\u0161tite okoli\u0161a i upravljanja otpadom. Brza moda, sve kra\u0107i \u017eivotni vijek odjevnih predmeta i rastu\u0107a potro\u0161nja tekstila dovode do pove\u0107anja koli\u010dina odje\u0107e, obu\u0107e i drugih tekstilnih proizvoda koji zavr\u0161avaju kao otpad. Istovremeno, zna\u010dajan dio odba\u010denog tekstila jo\u0161 uvijek ima potencijal za ponovnu upotrebu, popravku, doniranje ili recikla\u017eu, \u010dime bi se smanjila potreba za kori\u0161tenjem novih sirovina i koli\u010dina otpada koja zavr\u0161ava na deponijama.<\/p>\n<p>Tradicionalni modeli upravljanja otpadom, koji se uglavnom oslanjaju na prikupljanje i odlaganje, nisu dovoljni za rje\u0161avanje ovog problema. Potreban je prelazak na cirkularni model u kojem se tekstilni proizvodi koriste du\u017ee, popravljaju, ponovo upotrebljavaju i recikliraju, a nastanak otpada sprje\u010dava ve\u0107 u fazi dizajna i proizvodnje.<\/p>\n<p>Pro\u0161irena odgovornost proizvo\u0111a\u010da (EPR \u2013 Extended Producer Responsibility) predstavlja princip prema kojem proizvo\u0111a\u010di preuzimaju finansijsku, a u odre\u0111enim sistemima i organizacijsku odgovornost za proizvode koje stavljaju na tr\u017ei\u0161te, uklju\u010duju\u0107i fazu kada ti proizvodi postanu otpad. Cilj ovog pristupa je da se tro\u0161kovi upravljanja otpadom ne prebacuju isklju\u010divo na javne komunalne slu\u017ebe i gra\u0111ane, nego da u njihovo finansiranje budu uklju\u010deni i subjekti koji proizvode ili stavljaju proizvode na tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n<p>U sektoru tekstila, EPR mo\u017ee obuhvatiti finansiranje ili organizaciju odvojenog prikupljanja odje\u0107e, obu\u0107e i drugih tekstilnih proizvoda, njihovog sortiranja, pripreme za ponovnu upotrebu, recikla\u017ee i odgovaraju\u0107eg zbrinjavanja ostataka. Proizvo\u0111a\u010di obaveze mogu ispunjavati pojedina\u010dno ili kroz kolektivne sisteme, odnosno organizacije odgovorne za ispunjavanje obaveza proizvo\u0111a\u010da, poznate kao PRO (Producer Responsibility Organisations).<\/p>\n<p>Va\u017ean cilj EPR-a jeste i podsticanje ekolo\u0161ki prihvatljivijeg dizajna proizvoda. Kada tro\u0161kovi postupanja s otpadom zavise od karakteristika proizvoda, trajnosti, mogu\u0107nosti popravke ili recikliranja, proizvo\u0111a\u010di imaju dodatni podsticaj da razvijaju odr\u017eivije proizvode.<\/p>\n<p>Europska unija prepoznala je tekstilni otpad kao va\u017ean izazov u prelasku na cirkularnu ekonomiju. Izmjenama Okvirne direktive o otpadu, usvojenim 2025. godine, uvedena su zajedni\u010dka pravila za uspostavljanje obaveznih sistema pro\u0161irene odgovornosti proizvo\u0111a\u010da tekstila i obu\u0107e u svim dr\u017eavama \u010dlanicama. Prema novim pravilima, proizvo\u0111a\u010di \u0107e doprinositi finansiranju prikupljanja, sortiranja, ponovne upotrebe, recikla\u017ee i zbrinjavanja tekstilnog otpada. Visina njihovih naknada mo\u017ee se prilago\u0111avati ekolo\u0161kim karakteristikama proizvoda, kao \u0161to su trajnost i mogu\u0107nost recikliranja.<\/p>\n<p>Ovaj pristup dio je \u0161ire Strategije EU za odr\u017eive i cirkularne tekstilne proizvode, koja promovi\u0161e proizvodnju kvalitetnijih i dugotrajnijih proizvoda, smanjenje tekstilnog otpada i razvoj poslovnih modela zasnovanih na popravci i ponovnoj upotrebi. Njegova primjena zahtijevat \u0107e razvoj infrastrukture za odvojeno prikupljanje i sortiranje tekstila, kao i ja\u010danje kapaciteta za recikla\u017eu i tr\u017ei\u0161ta sekundarnih sirovina.<\/p>\n<p>Stanje i izazovi u Bosni i Hercegovini<\/p>\n<p>U Bosni i Hercegovini upravljanje tekstilnim otpadom zahtijeva dodatnu pa\u017enju zbog potrebe za razvojem organizovanog sistema odvojenog prikupljanja, pouzdanih podataka o koli\u010dinama i tokovima otpada te odgovaraju\u0107ih kapaciteta za njegovu ponovnu upotrebu i recikla\u017eu. Zna\u010dajnu ulogu u rje\u0161avanju ovog problema imaju institucije nadle\u017ene za za\u0161titu okoli\u0161a, jedinice lokalne samouprave, komunalna preduze\u0107a, tekstilna industrija, organizacije civilnog dru\u0161tva i gra\u0111ani.<\/p>\n<p>Prilago\u0111avanje europskim politikama podrazumijeva razmatranje odgovaraju\u0107ih zakonskih rje\u0161enja, definisanje obaveza proizvo\u0111a\u010da i uvoznika, uspostavljanje modela finansiranja sistema te odre\u0111ivanje uloga institucija i operatera. Posebno je va\u017eno uzeti u obzir strukturu doma\u0107e tekstilne industrije, u kojoj posluju i mala i srednja preduze\u0107a, kako bi budu\u0107e obaveze bile proporcionalne i provedive.<\/p>\n<p>Uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja tekstilnim otpadom ne mo\u017ee se zasnivati samo na zakonskim obavezama. Potrebna je saradnja javnog i privatnog sektora, razvoj novih usluga i stvaranje tr\u017ei\u0161ta za proizvode i materijale dobijene ponovnom upotrebom i recikla\u017eom.<\/p>\n<p>Tekstilne kompanije mogu doprinijeti smanjenju otpada kroz optimizaciju proizvodnih procesa, odvojeno prikupljanje proizvodnih ostataka, kori\u0161tenje recikliranih materijala i dizajn proizvoda koji se lak\u0161e popravljaju i recikliraju. Komunalna preduze\u0107a i lokalne zajednice mogu razvijati sisteme odvojenog prikupljanja kori\u0161tene odje\u0107e i ku\u0107nog tekstila, dok organizacije civilnog dru\u0161tva mogu imati va\u017enu ulogu u doniranju, popravci i ponovnoj upotrebi.<\/p>\n<p>Istovremeno, potrebno je informisati gra\u0111ane o pravilnom postupanju s kori\u0161tenim tekstilom i omogu\u0107iti im jednostavan pristup mjestima za njegovo odlaganje. Odvojeno prikupljanje predstavlja va\u017ean prvi korak, ali stvarni okoli\u0161ni u\u010dinci zavise i od kvaliteta sortiranja, mogu\u0107nosti ponovne upotrebe i dostupnosti odgovaraju\u0107ih tehnologija za recikla\u017eu.<\/p>\n<p>Pro\u0161irena odgovornost proizvo\u0111a\u010da predstavlja va\u017ean instrument za prelazak s linearnog na cirkularni model upravljanja tekstilom. Njena primjena mo\u017ee doprinijeti smanjenju koli\u010dina tekstilnog otpada, efikasnijem kori\u0161tenju resursa, razvoju novih poslovnih prilika i ve\u0107oj odgovornosti svih u\u010desnika u \u017eivotnom ciklusu proizvoda.<\/p>\n<p>Za Bosnu i Hercegovinu, razvoj odgovaraju\u0107eg sistema zahtijeva postepeno uskla\u0111ivanje pravnog okvira s evropskim politikama, ja\u010danje institucionalnih i tehni\u010dkih kapaciteta te uspostavljanje partnerstava izme\u0111u javnog sektora, privrede i organizacija koje se bave ponovnom upotrebom i recikla\u017eom. U tom procesu, pro\u0161irenu odgovornost proizvo\u0111a\u010da treba posmatrati ne samo kao mehanizam finansiranja upravljanja otpadom nego i kao priliku za razvoj odr\u017eivije tekstilne industrije i novih modela cirkularnog poslovanja.<\/p>\n<p><strong>Osnovne informacije o direktivi<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Naziv: Direktiva (EU) 2025\/1892 o izmjeni Direktive 2008\/98\/EZ o otpadu.<\/li>\n<li>Datum usvajanja: 10. septembar 2025.<\/li>\n<li>Datum stupanja na snagu: 16. oktobar 2025.<\/li>\n<li>Glavni cilj: Smanjenje nastanka otpada od hrane i tekstila te unaprje\u0111enje cirkularne ekonomije.<\/li>\n<li>Oblast koja se odnosi na tekstil: Uspostavljanje sistema pro\u0161irene odgovornosti proizvo\u0111a\u010da tekstila i obu\u0107e u dr\u017eavama \u010dlanicama EU.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Va\u017eno je razlikovati stupanje direktive na snagu od po\u010detka primjene svih njenih odredbi. Dr\u017eave \u010dlanice imaju rokove za preno\u0161enje pravila u nacionalno zakonodavstvo.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta direktiva konkretno propisuje?<\/strong><\/p>\n<p>-Proizvo\u0111a\u010di finansiraju upravljanje tekstilnim otpadom<\/p>\n<p>Proizvo\u0111a\u010di, uvoznici i drugi subjekti koji prvi put stavljaju obuhva\u0107ene tekstilne proizvode na tr\u017ei\u0161te EU moraju u\u010destvovati u finansiranju njihovog prikupljanja i daljnjeg postupanja kada postanu otpad.<\/p>\n<p>-Uspostavljaju se posebni sistemi za tekstil<\/p>\n<p>Svaka dr\u017eava \u010dlanica mora uspostaviti sistem pro\u0161irene odgovornosti proizvo\u0111a\u010da koji obuhvata finansiranje prikupljanja, sortiranja, pripreme za ponovnu upotrebu, recikla\u017ee i zbrinjavanja tekstilnog otpada.<\/p>\n<p>-Obuhva\u0107ene su razli\u010dite vrste proizvoda<\/p>\n<p>Pravila se odnose na odje\u0107u, odjevne dodatke, odre\u0111ene ku\u0107ne tekstilne proizvode, kao \u0161to su posteljina, kuhinjski tekstil i zavjese, te obu\u0107u. Dr\u017eave \u010dlanice mogu sistem pro\u0161iriti i na madrace.<\/p>\n<p>-Podsti\u010du se odr\u017eiviji proizvodi<\/p>\n<p>Finansijske naknade treba, izme\u0111u ostalog, prilago\u0111avati karakteristikama proizvoda i njegovom okoli\u0161nom u\u010dinku. Dr\u017eave \u010dlanice moraju uzeti u obzir i problem brze i ultra brze mode.<\/p>\n<p>-Uvode se organizacije za odgovornost proizvo\u0111a\u010da<\/p>\n<p>Proizvo\u0111a\u010di svoje obaveze ispunjavaju putem organizacija za odgovornost proizvo\u0111a\u010da (PRO), koje moraju ispunjavati propisane uslove i dobiti odobrenje nadle\u017enih organa.<\/p>\n<p>Ove obaveze i vrste proizvoda definisane su Direktivom (EU) 2025\/1892.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tekstilni otpad predstavlja jedan od sve zna\u010dajnijih izazova u oblasti za\u0161tite okoli\u0161a i upravljanja otpadom. Brza moda, sve kra\u0107i \u017eivotni vijek odjevnih predmeta i rastu\u0107a potro\u0161nja tekstila dovode do pove\u0107anja koli\u010dina odje\u0107e, obu\u0107e i drugih tekstilnih proizvoda koji zavr\u0161avaju kao otpad. Istovremeno, zna\u010dajan dio odba\u010denog&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":76,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_bbp_topic_count":0,"_bbp_reply_count":0,"_bbp_total_topic_count":0,"_bbp_total_reply_count":0,"_bbp_voice_count":0,"_bbp_anonymous_reply_count":0,"_bbp_topic_count_hidden":0,"_bbp_reply_count_hidden":0,"_bbp_forum_subforum_count":0,"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2441","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-news"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/knowledge.verdeinmed.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2441","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/knowledge.verdeinmed.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/knowledge.verdeinmed.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/knowledge.verdeinmed.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/76"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/knowledge.verdeinmed.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2441"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/knowledge.verdeinmed.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2441\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2442,"href":"https:\/\/knowledge.verdeinmed.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2441\/revisions\/2442"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/knowledge.verdeinmed.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2441"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/knowledge.verdeinmed.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2441"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/knowledge.verdeinmed.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2441"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}