Neispravne oznake na odjeći- sistemski problem

JACOP 2025 PSA6 2048x1363

Neispravne oznake na odjeći- sistemski problem

U okviru kampanje Zajedničke akcije za usklađenost proizvoda (JACOP) za 2025. godinu, koju je podržala Generalna direkcija Evropske komisije za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo i mala i srednja preduzeća (DG GROW), organi za nadzor tržišta proveli su ciljane provjere u 11 kategorija proizvoda, od kojih se jedna odnosila na odjevne proizvode.

Uzorkovanje

Uzorkovanje su proveli organi za nadzor tržišta (MSA) na Kipru, u Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Italiji, Litvaniji, Malti i Portugalu. Kupljena su 104 odjevna predmeta u fizičkim prodavnicama i 28 putem interneta.

Ukupno su testirana 132 uzorka, i to: 44 majice i gornja dijela odjeće, 36 odjevnih predmeta za bebe, 15 komada sportske odjeće, 12 komada odjeće za spavanje, 5 šalova i 20 drugih vrsta odjeće. Uzorci su obuhvatali proizvode izrađene od vune, pamuka i mješavina vlakana.

Rezultati

Ispitivanja koja je provela akreditovana laboratorija u Italiji pokazala su da 46% proizvoda kupljenih putem interneta nije bilo usklađeno s propisima, uključujući proizvode kupljene na vlastitim internetskim stranicama trgovaca. Kod proizvoda kupljenih u fizičkim prodavnicama stopa neusklađenosti iznosila je 36%.

Mnogi proizvodi, posebno oni uvezeni iz zemalja izvan EU-a i Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA), nisu sadržavali osnovne podatke o proizvođaču, što je otežavalo provođenje propisa i povlačenje proizvoda s tržišta.

Ukupno je utvrđeno da 49 uzoraka, odnosno 37%, ima deklaracije koje ne odgovaraju stvarnom sastavu vlakana.

Identifikovane su tri glavne vrste neusklađenosti:

– Vrste vlakana bile su pravilno navedene na deklaracijama, ali procentualni udjeli nisu odgovarali stvarnom sastavu proizvoda.

– Proizvodi su sadržavali drugačija i jeftinija vlakna od onih navedenih na deklaracijama.

– Vrste vlakana bile su pogrešno navedene ili netačno imenovane.

Najveće stope neusklađenosti zabilježene su kod šalova, majica i gornjih dijelova odjeće te odjeće za bebe, i to 80%, 54% i 25%.

Niže stope neusklađenosti zabilježene su u ostalim ispitanim kategorijama: sportska odjeća (13%), odjeća za spavanje (16%) i ostali odjevni predmeti (40%).

Kada je riječ o sastavu vlakana, najveća stopa neusklađenosti, od 64%, zabilježena je kod uzoraka na čijim je deklaracijama navedena mješavina prirodnih i vještačkih vlakana. Slijede uzorci s deklarisanom mješavinom prirodnih vlakana, kod kojih je stopa iznosila 46%.

Kod proizvoda deklarisanih kao „100%“ jedno prirodno vlakno stopa neusklađenosti iznosila je 15%.

Organi za nadzor tržišta (MSA) istakli su da ovakvi slučajevi neusklađenosti predstavljaju značajan finansijski rizik za potrošače, narušavaju ravnopravnu tržišnu konkurenciju i otežavaju recikliranje, jer je tačna identifikacija sastava vlakana ključna za efikasno recikliranje tekstila.

Korektivne mjere

Organi za nadzor tržišta naredili su povlačenje iz prodaje 18 proizvoda. Proizvođačima dva proizvoda naloženo je poduzimanje korektivnih mjera, dok je za još dva proizvoda bilo potrebno izmijeniti deklaracije.

Za tri proizvoda privrednim subjektima naloženo je da ih opreme odgovarajućim upozorenjima. Početkom marta 2026. godine korektivne mjere za 24 proizvoda još su bile u toku.

Ukupno 41 proizvod evidentiran je u Informacionom i komunikacijskom sistemu za nadzor tržišta (ICSMS), platformi EU-a koju organi za nadzor tržišta koriste za razmjenu informacija o ispitivanju proizvoda i utvrđenim slučajevima neusklađenosti.

Ovaj sistem podržava koordinisano provođenje propisa i pomaže nadležnim organima u rješavanju problema s nesigurnim i neusklađenim neprehrambenim proizvodima na tržištu.

Preporuke

Visoka stopa neusklađenosti pokazuje da su netačne deklaracije i dalje široko rasprostranjen problem. To ukazuje na potrebu za kontinuiranim ispitivanjem proizvoda i boljim informisanjem industrije o obavezama u vezi s pravilnim označavanjem.

Potrošačima koji kupuju odjeću savjetuje se oprez prilikom kupovine proizvoda po veoma niskim cijenama ili ponuda koje djeluju predobro da bi bile istinite. Također se preporučuje davanje prednosti proizvodima čije deklaracije sadrže naziv i adresu proizvođača ili adresu njegove internetske stranice, čime se olakšavaju utvrđivanje odgovornosti i sljedivost proizvoda.

Uvoznici, distributeri i trgovci trebaju provjeriti da li svi proizvodi imaju propisane deklaracije i oznake.

Preduzeća i organi za nadzor tržišta trebaju osigurati rigorozno ispitivanje kako gotovih odjevnih predmeta tako i rolni tekstilnih materijala.

Vanessa Capurso, službenica za politike u Generalnoj direkciji Europske komisije za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo i mala i srednja preduzeća (DG GROW), izjavila je:

„Potrošači i preduzeća moraju znati da deklaracije na odjevnim predmetima koje kupuju pružaju tačne informacije o sastavu vlakana. Kampanje nadzora tržišta pomažu da potrošači dobiju ono što plate i štite preduzeća od nelojalne konkurencije.“

Izvor: Europska komisija- Netačne deklaracije na odjeći predstavljaju sistemski problem, pokazalo ispitivanje EU-a

Saznajte više o nadzoru tržišta EU-a: Nadzor tržišta – Europska komisija



verdeinmed 1500 white en