Federalni plan upravljanja otpadom 2026–2030. kao novi okvir za prelazak prema cirkularnoj ekonomiji
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je 16. jula 2026. godine Federalni plan upravljanja otpadom za period 2026–2030. godine, čime je Federacija BiH nakon više godina dobila novi planski okvir za upravljanje otpadom. Prethodni Federalni plan odnosio se na period 2012–2017. godine. Federalni plan upravljanja otpadom je provedbeni dokument Federalne strategije upravljanja otpadom, koja je sastavni dio Federalne strategije zaštite okoliša 2022–2032. Donosi se na period od pet godina i predstavlja ključni instrument za pretvaranje strateških ciljeva u konkretne mjere, aktivnosti i ulaganja.Najvažnija promjena koju donosi novi Plan jeste pomjeranje fokusa sa tradicionalnog modela „prikupi – odvezi – odloži“ prema modelu cirkularne ekonomije.To znači da se otpad sve više posmatra kao resurs, a ne samo kao materijal koji treba zbrinuti. Prioritet je dat sprječavanju nastanka otpada,ponovnoj upotrebi,reciklaži, iskorištavanju vrijednih materijala,smanjenju količine otpada koji završava na deponijama. Odlaganje otpada ostaje dio sistema, ali se u novom konceptu tretira kao posljednja opcija. Cilj je istovremeno smanjiti pritisak na okoliš, potrošnju prirodnih resursa i emisije stakleničkih gasova te razvijati tržište sekundarnih sirovina. Plan zato nije usmjeren samo na izgradnju infrastrukture za otpad. Njegov pristup uključuje i jačanje institucija, bolju saradnju različitih nivoa vlasti, razvoj finansijskih i regulatornih mehanizama, podršku lokalnim inicijativama te podizanje svijesti građana i privrede.U procesu izrade učestvovali su kantoni, jedinice lokalne samouprave, stručna i zainteresovana javnost, a tokom 2026. godine proveden je i javni uvid i javna rasprava o nacrtu Plana i Strateškoj studiji uticaja na okoliš.
Plan je strukturiran kroz tri ključna pravca djelovanja:
1.usklađenost,
2.prikupljanje otpada te
3.potrošnja i korištenje resursa.
Ovakav pristup pokazuje da se upravljanje otpadom više ne posmatra samo kao pitanje njegovog konačnog zbrinjavanja. Fokus se pomjera prema cijelom životnom ciklusu proizvoda, od korištenja resursa i proizvodnje, preko potrošnje i prikupljanja, do ponovne upotrebe, reciklaže i drugih oblika valorizacije.
A gdje je u svemu tome tekstilni otpad?
Za sektor tekstila novi Federalni plan je važan prvenstveno zato što otvara širi regulatorni i strateški prostor za prevenciju nastanka otpada, ponovnu upotrebu, reciklažu i iskorištavanje materijala, što su upravo principi na kojima se zasniva savremeno upravljanje tekstilnim otpadom.
Međutim, važno je napraviti razliku: tekstilni otpad u Planu nije izdvojen kao zasebna, detaljno razrađena kategorija sa potpuno razvijenim sistemom upravljanja, poput nekih drugih posebnih kategorija otpada. To znači da Plan sam po sebi ne uspostavlja poseban sistem prikupljanja tekstila niti uvodi zasebnu šemu proširene odgovornosti proizvođača za tekstil. On daje horizontalni okvir za tekstilnu cirkularnost, ali ne rješava još specifično tekstilni otpad.
Ipak, njegov značaj za tekstilni sektor proizlazi iz općeg pravca koji uspostavlja. Prevencija nastanka otpada, produženje životnog vijeka proizvoda, ponovna upotreba, popravka, reciklaža i razvoj tržišta sekundarnih sirovina predstavljaju upravo one elemente koji će biti potrebni za uspostavljanje funkcionalnijeg sistema upravljanja tekstilnim otpadom u Federaciji BiH.
Drugim riječima, Plan daje strateški okvir, ali ostavlja prostor za dalju razradu konkretnih rješenja za tekstilni sektor.
Tekstilni sektor je posebno značajan u kontekstu prelaska na cirkularnu ekonomiju jer se veliki dio vrijednosti tekstilnih proizvoda može izgubiti kada oni nakon upotrebe završe kao miješani komunalni otpad.
Novi pristup upravljanju otpadom otvara mogućnost da se veća pažnja posveti modelima kao što sj:
ponovna upotreba odjeće i tekstila → popravka i produženje životnog vijeka → sortiranje → ponovna upotreba materijala → reciklaža vlakana → korištenje sekundarnih sirovina u novoj proizvodnji.
Za Bosnu i Hercegovinu to je posebno relevantno jer bi razvoj ovakvih sistema zahtijevao povezivanje više aktera, od proizvođača i uvoznika tekstila, trgovaca, komunalnih preduzeća,preko organizacija koje rade na ponovnoj upotrebi i socijalnom poduzetništvu, reciklera, lokalnih zajednica do institucija nadležnih za upravljanje otpadom.
Usvajanje Federalnog plana upravljanja otpadom 2026–2030. dolazi u trenutku kada se upravljanje tekstilnim otpadom sve više posmatra kroz europski koncept cirkularne ekonomije.
Za tekstilni sektor posebno je značajno što Plan naglašava prevenciju, ponovnu upotrebu, reciklažu, valorizaciju otpada i razvoj tržišta sekundarnih sirovina. To stvara osnovu za dalji razvoj konkretnijih mjera i mehanizama usmjerenih na tekstilni otpad, uključujući bolje podatke o količinama i tokovima tekstila, odvojeno prikupljanje, infrastrukturu za sortiranje i ponovnu upotrebu te razvoj kapaciteta za reciklažu.
U tom smislu, Federalni plan upravljanja otpadom 2026–2030. može se posmatrati kao važan korak prema sistemskom uključivanju tekstilnog otpada u širu tranziciju Federacije BiH prema cirkularnoj ekonomiji, ali i kao početna tačka za dalju razradu konkretnih rješenja za ovaj sektor.
